Objave

Béla Tarr predsjednik žirija za Takmičarski program – igrani film

Sarajevo Film Festival s velikim zadovoljstvom objavljuje da će ovogodišnji predsjednik žirija Takmičarskog programa – igrani film biti Béla Tarr, jedan od najznačajnijih reditelja današnjice i osnivač film.factory pri Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (SSST).

Sarajevo Film Festival je u svom prošlom izdanju ovom vrsnom filmskom stvaraocu dodijelio svoje najviše priznanje – Počasno Srce Sarajeva.

Béla Tarr se počeo baviti filmom kao amater kada mu je bilo 16 godina. Režirao je svoj prvi dugometražni film, FAMILY NEST (CSALÁDI TŰZFÉSZEK, 1977) sa 22 godine. Ovaj film, zajedno sa filmovima THE OUTSIDER (SZABADGYALOG, 1981) i THE PREFAB PEOPLE (PANELKAPSCOLAT, 1982) predstavlja prvu fazu opusa Bele Tarra, karakterističnu po problematiziranju društva i dokumentarističkom stilu.

Njegova TV adaptacija Shakespeareovog MACBETHA (1982), koju je snimio u samo dva kadra, najavila je promjenu i novu fazu u njegovom kreativnom radu. Sredinom 1980-ih, počeo je sarađivati sa piscem Lászlóm Krasznahorakijem, čiji su radovi poslužili kao osnova za Tarrove filmove DAMNATION (KÁRHOZAT, 1988), SATAN'S TANGO (SÁTÁNTANGÓ, 1994) i WERCKMEISTER HARMONIES (WERCKMEISTER HARMÓNIÁK, 2000). 

Film DAMNATION je označio početak vizuelnog stila po kojem je Bela Tarr poznat i danas: specifičan crno-bijeli fotografski pristup i dugi, spori kadrovi, što je kulminiralo u sedmoiposatnoj adaptaciji Krasznahorakijevog romana, njegovog remek-djela SATAN'S TANGO.

Ovaj film ga je učinio svjetski poznatim, kao i WERCKMEISTER HARMONIES, koji je jednako priznat u svijetu. Njegov slijedeći film, THE MAN FROM LONDON, 2007 je zasnovan na romanu Georgesa Simenona.

Film THE TURIN HORSE (2011), kojeg je prije par godina najavio kao svoj posljednji film, predstavljen je na Filmskom festivalu u Berlinu, gdje je osvojio Veliku nagradu žirija – Srebrnog medvjeda, kao i Nagradu FIPRESCI.

Zbog svoje nemilosrdnosti Tarr nikada nije bio dio mainstream kinematografije. Filmski svijet ga smatra jednim od najoriginalnijih i najprestižnijih savremenih svjetskih autora. Okom kamere uspio je zabilježiti uticaj istorijskih promjena na Mađarsku – od postratnih godina carstva do sovjetske invazije, te od jadnih godina pod komunizmom do savremenih pokušaja privatizacije. Crpeći inspiraciju iz radova italijanskog neorealizma i francuskog novog talasa, te ispitujući današnju otuđenost i moral na provokativan način, njegovi filmovi imaju snažan uticaj na mlađu generaciju filmskih autora, kao što su Gus Van Sant i Jim Jarmusch.