Objave
Poziv za prijave: Suočavanje s prošlošću – Sajam istinitih priča 2024.
Odabrani projekat će dobiti nagradu od 10.000 eura, zahvaljujući fondaciji Friedrich Ebert Stiftung Southeast Europe Dialogue
Od 2016. godine, program Suočavanje s prošlošću Sarajevo Film Festivala potiče značajan dijalog širom zemalja bivše Jugoslavije koje se još uvijek suočavaju s trajnim posljedicama rata. Kroz raznovrsne umjetničke izraze, ovaj program predstavlja snažne glasove i priče koje se suočavaju s neriješenim ratnim zločinima i trajnim posljedicama sukoba. Među značajnim učesnicima ovog programa bili su cijenjeni filmski stvaraoci kao što su Joshua Oppenheimer, Ari Folman, Michael Winterbottom, Rithy Panh, Ron Haviv, Ognjen Glavonić, Mila Turajlić i mnogi drugi.
U sklopu ove inicijative, Sarajevo Film Festival pokrenuo je Sajam istinitih priča, jedinstveni događaj koji povezuje filmske stvaraoce s organizacijama koje dokumentiraju historiju rata u bivšoj Jugoslaviji. U prethodnom izdanju predstavljeno je šest snažnih priča. Kako bismo dodatno podržali put ovih priča do ekrana, zadovoljstvo nam je objaviti da je otvoren poziv za filmske stvaraoce zainteresirane za stvaranje filmova zasnovanih na ovim pričama.
Odabrani projekat će dobiti nagradu od 10.000 eura, zahvaljujući fondaciji Friedrich Ebert Stiftung Southeast Europe Dialogue.
Uvjeti prihvatljivosti i zahtjevi za prijavu
Pozivamo filmske stvaraoce i produkcijske kuće iz Jugoistočne Evrope da dostave prijedloge za dugometražni film ili dokumentarac inspiriran jednom od priča predstavljenih u nastavku teksta. Kandidati koji ispunjavaju uslove uključuju produkcijske kuće ili filmske stvaraoce iz Albanije, Armenije, Austrije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Gruzije, Grčke, Mađarske, Kosova*, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije, Turske i Ukrajine.
Za prijavu je potrebno poslati koncept, motivaciono pismo i svoju biografiju i filmografiju na mail dwp@sff.ba.
Rok za dostavu prijava je 23. novembar 2024. godine.
Odabrane priče
Svaka od priča je prvi put predstavljena na 30. Sarajevo Film Festivalu. Odgovarajućim prezentacijama možete pristupiti putem linka na naslov svake priče.
RABSKI BATALJON (RAB BATTALION)
Eli Tauber
RABSKI BATALJON ELI TAUBERA, renomiranog jevrejskog historičara sa sjedištem u Sarajevu, kroz prepričavanje ličnog iskustva svojih roditelja dijeli historiju Rabskog bataljona, jedinstvenog primjera jevrejskog oružanog otpora tokom Drugog svjetskog rata. Idući od jednog kontrolnog punkta do drugog, priča se fokusira na putovanje Taubera iz različitih koncentracionih logora koji se nalaze na ostrvima uz jadransku obalu, koji se sada mogu pohvaliti titulama najpoželjnijih turističkih lokacija, završavajući u gotovo potpuno zaboravljenom koncentracionom logoru na ostrvu Rabu. Nakon kapitulacije Italije, jevrejski zatvorenici iskoristili su priliku da formiraju bataljon i pridruže se oružanom otporu u Narodnooslobodilačkom ratu. Ovaj jedinstveni slučaj, predstavljen ličnim pristupom, podvučen je detaljnim istraživanjem predmeta, koje je sproveo sam Eli Tauber.
POIMANJA NORMALNOSTI (NOTIONS OF NORMALCY)
Esad Boškailo
Svjetski poznati psihijatar, profesor i stručnjak za PTSP, dr. ESAD BOŠKAILO, prepričava svoje lično iskustvo zatvaranja u šest koncentracionih logora tokom rata 1990-ih godina. Ova priča počinje i završava košarkom. Godinama prije rata, mladi Boškailo bio je zdrav mladić sa karijerom u profesionalnoj košarci prije nego što se fokusirao na svoje obrazovanje i sticanje titule doktora medicine. Tokom rata podvrgnut je užasnim mučenjima u koncentracionom logoru. Fokusirajući se na poimanje normalnog i nenormalnog, priča ističe dva događaja – obijesnu torturu pucanja na zatvorenike kroz tanke zidove hangara, izbacivanje metaka u mraku tupom grickalicom za nokte i ljudsku reakciju na slučajnu vijest o tragičnoj smrti jugoslovenske košarkaške superzvijezde DRAŽENA PETROVIĆA. I zatvorenici i kriminalci reagiraju na tragične vijesti „normalno“, sa zdravom dozom tuge, uprkos očigledno nenormalnim okolnostima i kontekstu koji ih okružuje.
ZIJO RIBIĆ: CRVENA KRV (RED BLOOD)
forumZFD | Vjera Ruljić
ZIJO RIBIĆ, sada 40-godišnjak, preživio je masakr devet članova porodice u Skočiću, 12. jula 1992. godine. Spašen od vojnika JNA, proveo je godine u bolnicama i sirotištima. Uprkos svojoj tragičnoj prošlosti, Zijo promovira oproštaj i pomirenje, putujući širom Evrope kao romski mirovni aktivista. Sada živi u Tuzli sa suprugom i dvoje djece, radeći kao kuhar. Beogradski sud je 2018. godine oslobodio počinioce masovnih ubistava, ali ih je osudio za druge zločine.
Zijo, koji je oprostio svojim napadačima, naglašava ljubav i jedinstvo, podsjećajući sve da je sva krv crvena, simbolizirajući ljubav i želju za ujedinjenijim čovječanstvom.
MAHMUT
Admir Rahmanović
Film koji se fokusira na redateljev odnos sa svekrom MAHMUTOM KLJAJIĆEM i njihove zajedničke traume i nade u bolju budućnost. Mahmut je preživio dva koncentraciona logora devedesetih godina. Njegova porodica, uključujući redateljevu ženu, razdvojena je i protjerana. Sam redatelj proveo je period od 1992. do 1993. godine u blizini koncentracionog logora „Muzička škola“ u Zenici. Decenijama kasnije, obojica žive u Švedskoj, vraćajući se tim traumama i sjećanjima. Uprkos svojoj prošlosti, Mahmut sada radi sa Hrvatom i Srbinom, svojim najbližim prijateljima. Film završava nadom u mirnu budućnost.
PROKLETSTVO (THE CURSE)
Ferida Abdagić
Roditelji FERIDE ABDAGIĆ izgradili su svoju kuću vlastitim rukama, ali ju je njena baka proklela. Kuća je izgorjela tokom rata, a Feridin brat je jedva sačuvao nekoliko predmeta. Njihov otac, invalid iz vremena provedenog u JNA, nije mogao svjedočiti materijalizovanju prokletstva. Trideset godina se brinuo o ruševinama, vjerujući u pravdu i čekajući pomoć za obnovu koja nikada nije došla. Uprkos bliskim vezama u lokalnoj upravi, njihova kuća je uvijek misteriozno izostavljena s lista pomoći. Ovo je izgledalo kao prokletstvo za porodicu. Otkrivanje drevnih kostiju na njihovoj zemlji pružilo je uznemirujuće objašnjenje: „Niko se neće vratiti kući dok to svi ne učinimo".
UBISTVA ZA VEĆE CILJEVE: SKRIVA LI POLITIKA UBICE 28 MOSTARACA?
tacno.net | Predrag Blagovčanin
ZEJNA i JUSUF PIRAGIĆ su 1994. godine ubijeni u svom mostarskom stanu. Njihov sin NIJAZ već 23 godine traži pravdu, ali je njihov slučaj jedno od 26 neriješenih ubistava u Zapadnom Mostaru od 1994. do 2003., godinama nakon potpisivanja inicijalnog primirja i mirovnih sporazuma. Vlasti nisu uspjele da riješe ove zločine, za koje su mnogi tvrdili da su bili politički motivirani da spriječe povratak Bošnjaka i Srba. Uprkos svojoj beskrajnoj potrazi za pravdom, Nijaz uspijeva voditi gotovo normalan život, radeći kao moler, stalno prelazeći između dvije strane podijeljenog grada, ulazeći u domove stranaca sa zadatkom da ih učini boljim, gotovo redovno nailazeći na ljude osumnjičene za ubistvo svojih roditelja. Njegov brat radi na drugoj strani svijeta kao vozač kamiona, u SAD-u. Za razliku od Nijaza, on želi osvetu i izbjegava povratak u Mostar kako ne bi postupio po svojim osvetoljubivim porivima. Prikazujući dvije suprotne manifestacije posljedica koje rat i trauma imaju na pojedince, ova priča oslikava portret postkonfliktnog društva i Mostara danas. Bazirana je na istraživačkom članku Predraga Blagovčanina, nedavno ponovno objavljenom uoči 30. godišnjice ubojstva Zejne i Jusufa Piragića.
* Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa Kosova, u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.