Objave

"Izazovi urbane mobilnosti i nultog zagađenja u Sarajevu“: Konkretne inicijative za održivu budućnost grada

Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović istaknuo je kako je ovaj panel nastavak zajedničkih aktivnosti Zelenog kluba i Sarajevo Film Festivala

Panel diskusija „Izazovi urbane mobilnosti i nultog zagađenja u Sarajevu“, koju su organizirali Zeleni klub kojeg čine poslanici/zastupnici parlamenata u Bosni i Hercegovini i Sarajevo Film Festival, uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP), održana je danas u hotelu Europe u Sarajevu, a u okviru Evropske sedmice mobilnosti koja se ove godine održava na temu „Save energy“.

Cilj panela je bio podizanje svijesti javnosti o aktivnostima koje mogu dovesti do nulte stope onečišćenja, akcijama u oblastima zaštite životne sredine, upotrebe čistih i obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, s naglaskom na urbanu mobilnost.

Panel su otvorili poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Zelenog kluba Saša Magazinović i direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović.

„Sa Sarajevo Film Festivalom ove godine smo zajedničkim radom stvorili temelj za buduće aktivnosti. Sarajevo Film Festival ima ogroman utjecaj i značaj ne samo za kinematografiju, nego za društvo, i mi smo ga na neki način iskoristili kao alat da ukažemo na neke probleme. Osim toga, Sarajevo Film Festival je jedna od rijetkih organizacija koja se kritički odnosi prema svojim aktivnostima, pa je izradio studiju i izmjerio svoj utjecaj na okoliš. Neki rezultati ovogodišnje saradnje već se vide“, rekao je Magazinović.

Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović istaknuo je kako je ovaj panel nastavak zajedničkih aktivnosti Zelenog kluba i Sarajevo Film Festivala. Za Festival je saradnja sa Zelenim klubom i svim nivoima vlasti od izuzetnog značaja kako bi se uspostavila legislativa koja će omogućiti bolju urbanu mobilnost i korištenje obnovljivih izvora energije za održivi razvoj.

„Napravivši inventuru emisija stakleničkih plinova koje prouzrokuje organizacija Sarajevo Film Festivala, pokušali smo da sebi damo ambiciozne, ali realne rokove kako da neke od emisija smanjimo na nulu do 30. izdanja Festivala i na taj način doprinesemo široj agendi da Sarajevo 2030. godine bude grad sa nultom stopom emisija stakleničkih plinova. Podržavamo i podržavat ćemo sve infrastrukturne radove koji doprinose korištenju ekološki neutralnih sredstava prevoza, koliko god to u godini kad se radovi izvode, za festivalsku organizaciju bilo izazovno. Iza nas je Sarajevo Film Festival koji je bio najveći do sada po broju gostiju, po broju turista koji su došli u Sarajevo i po broju izazova koje je to donijelo infrastrukturi u Sarajevu. Naša studija je pokazala da većina stakleničkih plinova koje proizvodi organizacija Sarajevo Film Festivala dolazi iz međugradskog i međunarodnog transporta, a anketa koju smo ove godine proveli među gostima i posjetiteljima Festivala pokazuje da njih samo 8 posto kao prevozno sredstvo koristi željeznice. Nadamo se da ćemo zajedničkim inicijativama i aktivnostima doći do broja od 80 posto. Sarajevo Film Festival kao događaj koji ima veliki kulturni, ekonomski i društveni značaj, ima mogućnost i moć da prenese poruku odgovornosti za ekološku osviještenost većem broju ljudi, i nadamo se da će ove aktivnosti rezultirati konkretnim pozitivnim inicijativama, od kojih su neke već usvojene i provode se“, rekao je Marjanović.

Vesna Hasanović u ime Turističke zajednice Kantona Sarajevo rekla je da prepoznaju važne priče i projekte i daju doprinos, u skladu s mogućnostima, a u cilju stvaranja boljih uslova za razvoj i unaprjeđenje turizma, kako bi njihova primarna djelatnost – promocija turizma, bila što uspješnija.

„Kao primjer pozitivnog djelovanja možemo izdvojiti da smo u augustu prošle godine prvi u Kantonu Sarajevo, i u cijeloj BiH, postavili reciklomate. Iako to nije naša primarna djelatnost, pokazali smo da se može i treba djelovati u pravcu očuvanja životne sredine i stvaranja novih navika, koje su u ovom slučaju imale i humanitarni karakter (dio novca je išao u humanitarne svrhe za organizaciju Pomozi.ba). Za godinu dana, pored naša dva, postavljena su još četiri reciklomata na nekoliko lokacija u gradu i projekat se tokom prve godine pokazao uspješnim – prikupljeno je više od 250.000 jedinica ambalažnog otpada“, pojasnila je Hasanović.

Srđan Mandić, načelnik Općine Centar Sarajevo, govorio je, između ostalog, o vozilima na električni pogon i o nastojanju da parkovi u ovoj općini budu funkcionalniji:

„Želimo da naši parkovi i zelene površine postanu mjesta na kojim se boravi, a ne samo prolazi. Jedan aktuelni primjer koji će promijeniti sliku općine Centar jeste Park Jezero. To je jedan od najvećih parkova u Kantonu Sarajevo, koji će za 20-ak dana biti stavljen na raspolaganje građanima“, rekao je Mandić.

Mirzet Sarajlić iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo rekao je da sredstva ekološki održive urbane mobilnosti nisu samo sredstva koja doprinose smanjenju onečišćenja, nego su i sredstva koja spašavaju živote.

„Kao Ministarstvo saobraćaja imamo veliki otpor kada je u pitanju organizacija saobraćaja i zatvaranje ulica, što nam u suštini govori da naše društvo još nije zrelo da prihvati promjene, iako to i nisu promjene nego prakse Evrope koje žive već 20, 30 i više godina. Podsjetit ću da smo tokom Sarajevo Film Festivala zatvorili dio saobraćajnica, i kontinuirano, korak po korak, poduzimamo korake da što manji broj automobila ulazi u gradsku jezgru i da se što više koriste bicikla“.

Arnesa Borčak, voditeljica projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ koji provodi UNDP u BiH, a finansira Švedska, govorila je o značaju e-mobilnosti.

„E-mobilnost je naša budućnost, oblast koja se u svijetu razvija i širi. Ova oblast se kod nas razvija na neki sporadičan način. UNDP je, zahvaljući Vladi Švedske i u suradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine BiH, napravio sveobuhvatnu studiju elektromobilnosti za BiH. Kroz tu studiju smo identifikovali sve neophodne korake na uspostavljanju zakonske legislative u uređenju ove oblasti, te sve ključne aktere koji trebaju da se aktivno uključe kako bi e-mobilnost mogla krenuti u razvoj tržišta“.

Irfan Čengić, zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, rekao je da je mnogo urađeno uvođenjem novih trolejbusa u javni prevoz, te rekonstrukcijom postojeće i izgradnjom nove tramvajske pruge. 

„Mislim da nove tehnologije mogu mnogo doprinijeti javnom prevozu. Korištenje javnog prevoza sigurno bi poraslo kada bi postojale aplikacije za red vožnje koje bi tačno označavale vrijeme dolaska vozila, i na taj način građani mogli planirati svoje vrijeme“.

Panel diskusija „Izazovi urbane mobilnosti i nultog zagađenja u Sarajevu“ bila je još jedna prilika da se ukaže na potrebu snažnog i konkretnog institucionalnog, ali i individualnog angažmana u borbi protiv klimatskih promjena i podizanja svijesti o neophodnosti zaštite okoliša.