Ovogodišnja selekcija pripada mladim i hrabrim autorima i autoricama

Radi se o jednoj neobičnoj ali i izuzetnoj selekciji u kojoj se je našlo deset naslova. Od tih 10 naslova čak 8 je debitantskih filmova što je sigurno bitna značajka ovogodišnjeg programa; jedan film je tek drugi igrani film. Dakle, radi se o programu mladih i hrabrih autora i autorica. Ako još pri tome kažemo da su samo dva filma režirali reditelji, a čak 7 filmova rediteljice, onda zaista uviđamo da se radi o programu koji je poseban i pionirski. 

Takmičarski program 2021. predstavlja jednu novu generaciju rediteljica i reditelja koji će nas odvesti u nove svjetove, sa uzbudljivim likovima koji su često autsajderi u svojim sredinama, ali oni autsajderi koji dižu glas i snažno se bore za svoje mjesto pod suncem. Sigurna sam da će nas odvesti na uzbudljiva mjesta svojim filmovima i da ćemo od njih opet nešto naučiti kao što se i treba učiti od mladih i hrabrih.

Mnogi su se pitali hoće li se tema pandemije i izoliranosti odraziti na teme kojima se autori bave. Je li se odrazila?

Ne osobito. Još je rano za to. Filmovi koje sada gledamo su nastali u predpandemijskom periodu kada su finansirani. Filmovi su tematski raznovrsni. Imamo priče o emancipaciji, priče o slobodi, priče o usamljenosti. Također su tu filmovi o društvenoj nepravdi, o potlačenosti, priče nastale prema istinitim događajima i one koja su čista fikcija. Dakle, jedan raznovrstan i raznolik program.

Je li utjecala na broj prijavljenih filmova? Na kvalitetu? Kreativnost umjetnika?

Posljedice pandemije će se osjetiti tek za par godina. Ono što sada možemo reći je o malom padu broja filmova u samoj predselekciji, ali ne i o padu kvalitete. Vjerujem da će pandemija pozitivno uticati na samu kreativnost autora kao i svaka nepogoda ili društvena nesreća koje obično rezultiraju jednom kreativnom eksplozijom.

Koliko je utjecala / je li promijenila možda Vaš pogled na posao selektorice dva Takmičarska i programa U fokusu?

U fokusu ove godine donosi čak 9 naslova i predstavlja jedan dobar presjek najboljeg iz regije od septembra 2020. pa sve do augusta 2021. Ovo je bila posebno dobra godina za regiju, a nije prošao niti jedan veliki festival da se na njemu nisu pojavili filmovi iz regije, od Venecije pa sve do Locarna. Ovo je godina koja će ostati zapamćena i po tome što su čak dva regionalna filma bila nominirana za nagradu Oskar Američke akademije i to film bosanskohercegovačke rediteljice Jasmile Žbanić QUO VADIS, AIDA? i dokumentarni film KOLEKTIV rumunjskog reditelja Alexandera Nanaua.

Je li bilo izazovno napraviti / sastaviti program za ove tri sekcije?

Svake godine prava je mala avantura sastaviti selekciju koja će uzbuditi publiku, zadovoljiti kritiku i filmske profesionalce. Tako je i ova godina bila izazovna posebno zbog same pandemije. Na početku se činilo da filmova neće biti dovoljno, da bi iznenada došlo do potpune eksplozije koja je posljedica prošlogodišnjeg zastoja u postprodukciji mnogih filmova regije. Rezultat je selekcija koja je izuzetno bogata, dinamična, raznolika i snažna. Regionalne kinematografije iza sebe pamte izuzetnu godinu.

Kakvi su filmovi u konkurenciji za Srce Sarajeva, imaju li nešto možda zajedničko ili su potpuno različiti?

Ovo je prvi put da ćemo predstaviti toliko novih imena u našem Takmičarskom programu sa čak 8 debitantskih filmova. Takav program je obećavajući jer okuplja nove, mlade, hrabre i one koji vape za promjenom u svakom smislu te riječi. A ovo jesu vremena promjena. Ono što ove različite filmove spaja je zapravo autorska hrabrost.

Selekcija ovogodišnjeg Takmičarskog programa - kratki film donosi 10 novih naslova među kojima su četiri svjetske i šest regionalnih premijera.  U programu su se našla dva animirana filma, i to SA BALKONA grčkog reditelja Arisa Kaplanidisa te STEAKHOUSE slovenačke rediteljice Špele Čadež koji će prethodno biti prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Locarnu. Ove animacije imaju potpuno različit pristup crtežu, ali donose snažne priče i izuzetan smisao za vizuelno. Iz Grčke dolazi još jedan kratki film, i to BRUTALIA, DANI RADA, reditelja Manolisa Mavrisa, izuzetno vizuelno sofisticiran i hrabar, koji prati stil grčkog novog talasa u kojem dominira apstraktni odnos prema likovima i prema narativu. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu u programu Sedmica kritike, gdje je osvojio kako publiku tako i kritiku. Važna tema u kratkim filmovima je odrastanje, a ta tema nije izostala ni iz ovogodišnje selekcije. Nalazimo je u filmu SJEVERNI POL, rediteljice Marije Apčevske iz Sjeverne Makedonije, koji je svjetsku premijeru imao u glavnom programu Filmskog festivala u Cannesu, gdje se takmičio za Zlatnu palmu. Odrastanje, ali i nasilje, prisutno je i u slovenačkom filmu PENAL reditelja Roka Bičeka - premijerno prikazanom na filmskom festivalu u Locarnu - u kojem smo svjedoci brutalnog odnosa starijih prema mlađim. Temu otuđenja dotiče film INTERFON 15, rumunskog reditelja Andreia Epurea, a govori o humanosti i postavlja pitanje da li ona uopće postoji u današnjem svijetu. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu u programu Sedmica kritike. Sličnom temom otuđenja, ali i pripadnosti, bavi se hrvatski film SVE ŠTO DOLAZI reditelja Mate Ugrina, koji se ističe izuzetnim osjećanjem za vizuelno, dok  minimalnim dijalogom uspijeva da puno kaže. Sloboda je česta tema filmova kratkog metra i tu temu pronaći ćemo u filmu RASELJENI kosovskog reditelja Samira Karahode, koji je takođe bio u utrci za Zlatnu palmu na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu. Tema bliska slobodi, ali povezana s pripadnošću i prihvatanjem je prisutna i u filmu DRHTAJ SRCA Azera Gulieva iz Azerbejdžana, dok je pratimo i u filmu SOLO MODE rediteljice Tamare Kotevske iz Sjeverne Makedonije koja na duhovit način ironizira slobodu, porodične odnose i pandemiju. Pred nama je uzbudljiva, dinamična, raznovrsna selekcija koja predstavlja najbolje iz regionalne produkcije kratkometražnog igranog filma.