Objave

Gala in memoriam projekcija filma “Maratonci trče počasni krug” u čast sjećanja na Boru Todorovića

U čast nedavno preminulog velikana regionalnog glumišta, Bore Todorovića, na 20. Sarajevo Film Festivalu biće upriličena gala in memoriam projekcija kultnog filma MARATONCI TRČE POČASNI KRUG, reditelja Slobodan Šijana iz 1982. godine.

U čast nedavno preminulog velikana regionalnog glumišta, Bore Todorovića, na 20. Sarajevo Film Festivalu biće upriličena gala in memoriam projekcija kultnog filma MARATONCI TRČE POČASNI KRUG, reditelja Slobodan Šijana iz 1982. godine.

Podsjećajući se na jednu od Todorovićevih velikih uloga, Sarajevo Film Festival želi odati počast umjetniku koji je obilježio kinematografiju ex-jugoslovenskog područja. Gala projekciji filma prisustvovat će članovi porodice Bore Todorovića, kao i brojni prijatelji i kolege iz cijeloga regiona. 

Namjera Festivala je da novoj generaciji autora i glumaca, te mladim ljubiteljima filmske umjetnosti predstavi istinske velikane naše scene iz proteklog perioda, da njeguje istoriju filma našeg regiona kao osnovu iz koje nadolazeće generacije mogu crpiti inspiraciju za svoj budući rad. Bora Todorović je neosporno, bio jedan od najvećih glumaca ove regije. Svojim talentom i svojim kreacijama postao je jedan od najprepoznatljivijih glumaca bivše zajedničke države.

U svojoj dugogodišnjoj i plodnoj karijeri ostvario je niz upečatljivih i nezaboravnih uloga u pozorištu, na filmu i u televizijskih serijama osvojivši srca publike širom regije.

Za svoj angažman dobio je čitav niz nagrada, među kojima i dvije za životno djelo - "Pavle Vujisić" za doprinos u oblasti filma i "Dobričin prsten" za pozorišne kreacije.

Projekcija filma MARATONCI TRČE POČASNI KRUG i In Memoriam Bori Todoroviću, biće održani u ponedjeljak 18. avgusta u Narodnom pozorištu s početkom u 22.30. 

BIOGRAFIJA

Bora Todorović rođen je 5. 11. 1929. godine u Beogradu u učiteljskoj porodici. Djetinjstvo provodi u Milanovcu, Aranđelovcu, te ponovo Beogradu gdje, tragom sestre, slavne glumice Mire Stupice, biva angažovan kao dječak u predstavi Ponor Gončarova 1941. godine u beogradskom Narodnom pozorištu. Poslije rata započinje studije na Mašinskom fakultetu u Beogradu ali ubrzo ih napušta i upisuje glumu na beogradskoj Pozorišnoj akademiji. U klasi profesora Joze Laurenčića (1949.-1953.) studira glumu zajedno sa Ljubom Tadićem, Slobodanom-Cicom Perovićem i Markom Todorovićem. 

Prvi glumački angažman dobija u Beogradskom dramskom pozorištu (1953.-1957.), potom zajedno sa sestrom Mirom i njenim suprugom, rediteljem Bojanom Stupicom, prelazi u Hrvatsko narodno kazalište u Zagreb (1957.-1961.), nakon čega se vraća u Beograd i postaje član čuvenog ansambla novootvorenog avangardnog teatra Atelje 212 (1961.-1983.). Značajnije pozorišne uloge ostvario je u predstavama Ateljea 212: Arsenik i stare čipke, Krmeći kas, Povratak, Kape dole, Rano jutro, Maratonci trče počasni krug, Radovan Treći, Divovi sa planine, Kod lepog izgleda, Pseće srce, Vernisaž. Kao slobodni umjetnik nastupa u predstavama Zvezdara teatra od osnivanja 1984. godine: Mrešćenje šarana, Pazarni dan, Lari Tompson, tragedija jedne mladosti, Povratak. Ostvario je više od 60 uloga na daskama koje život znače. 

Na filmu je debitovao 1956. godine (U mreži Bojana Stupice), ostavio traga u djelima „crnog talasa“ (filmovi Roj, 1966. i Delije, 1968. Miće Popovića), te zablistao u kontinuitetu sa pojavom „praške škole“ kod Gorana Markovića, Gorana Paskaljevića i Emira Kusturice (sam je izdvajao, kao svoju najupečatljiviju filmsku rolu, romskog „kuma“ Ahmeda u Domu za vešanje, 1988.). U programima TV Beograd, TV Novi Sad, TV Zagreb i TV Sarajevo ostvario je više od 80 uloga (najpopularnije u TV serijama Rađanje radnog naroda, Diplomci, Povratak otpisanih, Vruć vetar, Sivi dom, Balkan ekspres, Sarajevske priče).  

Laureat je više od 20 nagrada za svoje pozorišne, filmske i TV uloge (prvu nagradu dobio je za ulogu u predstavi Veština Ateljea 212 na sarajevskom MESS-u 1963. godine), među kojima posebno mjesto imaju četiri Nagrade za životno djelo: Statueta „Joakim Vujić“, Nagrada „Pavle Vuisić“, Nagrada „Dobričin prsten“ i Nagrada „Zlatni ćuran“. Za svoju posljednju glavnu ulogu, penzionisanog policajca Luke Labana u filmu Profesionalac nagrađen je, između ostalog, Grand Prixom na Festivalu filmske komedije u Monte Carlu 2003. godine.

Nakon kraće bolesti, Bora Todorović preminuo je u Beogradu 7. jula 2014. godine. 

FILMOGRAFIJA

U MREŽI, 1956. Reditelj: Bojan Stupica.
MALI ČOVEK, 1957. Reditelj: Živan Čukulić.
GORKI DEO REKE, 1965. Reditelj: Jovan Živanović.
ROJ, 1966. Reditelj: Mića Popović.
KORACI KROZ MAGLU, 1967. Reditelj: Žorž Skrigin.
DELIJE, 1968. Reditelj: Mića Popović.
ČUVAR PLAŽE U ZIMSKOM PERIODU, 1976. Reditelj: Goran Paskaljević.
STIĆI PRE SVITANJA, 1978. Reditelj: Aleksandar Đorđević.
NACIONALNA KLASA, 1979. Reditelj: Goran Marković.
POSEBAN TRETMAN, 1980. Reditelj: Goran Paskaljević.
AVANTURE BORIVOJA ŠURDILOVIĆA, 1980. Reditelj: Aleksandar Đorđević.
KO TO TAMO PEVA, 1980. Reditelj: Slobodan Šijan.
EROGENA ZONA, 1981. Reditelj: Dejan Karaklajić.
MONTENEGRO, 1981. Reditelj: Dušan Makavejev.
MARATONCI TRČE POČASNI KRUG, 1982. Reditelj: Slobodan Šijan.
SUTON/TWILIGHT TIME, 1982. Reditelj: Goran Paskaljević.
BALKAN EKSPRES, 1983. Reditelj: Branko Baletić.
BALKANSKI ŠPIJUN, 1984. Reditelji: Dušan Kovačević i Božidar Nikolić.
O POKOJNIKU SVE NAJLEPŠE, 1984. Reditelj: Predrag Antonijević.
TAJVANSKA KANASTA, 1985. Reditelj: Goran Marković.
ADA, 1985. Reditelj: Milutin Kosovac.
UVEK SPREMNE ŽENE, 1987. Reditelj: Branko Baletić.
DOM ZA VEŠANJE, 1988. Reditelj: Emir Kusturica.
BALKAN EKSPRES 2, 1989. Reditelji: Aleksandar Đorđević, Predrag Antonijević i Miloš Radović.
MALA, 1991. Reditelj: Predrag Antonijević.
UNDERGROUND, 1995. Reditelj: Emir Kusturica.
RASKRŠĆE, 1998. Reditelji: Tatjana Brzaković, Miloš Petričić i Narcisa Darijević.
SLADKE SANJE, 2001. Reditelj: Sašo Podgoršek.
PROFESIONALAC, 2003. Reditelj: Dušan Kovačević.
SVETI GEORGIJE UBIVA AŽDAHU,  2009. Reditelj: Srđan Dragojević.